Istraživanje: Loša praksa plaćanja uzrokuje egzistencijalne financijske poteškoće europskim tvrtkama.

Svaki peti kupac u zapadnoj Europi i svaki četvrti u istočnoj Europi kasni ili uopće ne plaćaju račune.

I postoji jedna posebna činjenica koja pojačava značaj ovih brojki. U istom razdoblju, tvrtke su promijenile svoje uvjete plaćanja – u korist kupaca. U cijeloj je Europi prosječni rok plaćanja produljen s 33 dana u 2019. na 37 dana u 2022. No, unatoč ovim produženim rokovima plaćanja, platiše koje ne plaćaju u roku i dalje su prekoračivale rokove plaćanja mnogo više nego prethodnih godina. U prosjeku su nepodmirene račune podmirili 23 dana nakon isteka roka plaćanja, što je najdulji period neplaćanja od 2014. godine.

Postoje različiti razlozi za ovu lošu praksu plaćanja. Mnogi od onih koji kasne s plaćanjem imaju vlastitih financijskih poteškoća. Čak 60 posto tvrtki je reklo da je razlog zašto njihovi poslovni klijenti nisu plaćali to što su oni sami bili suočeni s neplaćanjem svojih kupaca. Njih 43 posto kao razlog za manjak likvidnosti vidi nelikvidnost. Tvrtke u B2C segmentu navode kratkoročne probleme s novčanim tokom kao glavni razlog kašnjenja ili nepodmirenih plaćanja. U gotovo dvije trećine slučajeva posljedice pandemije razlog su škripca s novcem.

Pogođenim tvrtkama vjerovnicima traženje uzroka loše prakse plaćanja nije od velike pomoći. Neplaćanja su uvijek bila smetnja, ali sada postaju egzistencijalna prijetnja. Istraživanje je pokazalo da se više od polovice tvrtki koje duguju novac (51 posto) već bori s manjkom dobiti, dok više od trećine ispitanika (42 posto) tvrdi da sada ima probleme s vlastitom likvidnošću. Zbog toga je nešto manje od trećine ispitanika smanjivalo svoja ulaganja ili povećavalo cijene svojih proizvoda i usluga.

Ovo bi moglo imati ozbiljne dugoročne posljedice, kaže Marwin. „ Nema potrebe okolišati: nedostatak likvidnosti jedan je od glavnih uzroka nesolventnosti i gubitaka radnih mjesta." Iako su početkom 2022., kada je pandemija polako jenjavala, mnogi poduzetnici gledali pozitivno na budućnost, raspoloženje se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu. U ekonomskoj anketi DIHK-a (Udruge njemačkih gospodarskih i industrijskih komora) u svibnju 2022., jedna od tri tvrtke je rekla  da očekuje kako će se poslovni izgledi pogoršati u nadolazećim mjesecima. „Anketa potvrđuje ono što mnoge ekonomske prognoze trenutno govore", kaže Marwin. „Zbog rata u Ukrajini, europska poslovna zajednica ima pesimističan pogled na budućnost.” To konkretno znači da gotovo jedna od četiri tvrtke pretpostavlja da će praksa plaćanja postati još gora.

Europska komisija ne očekuje poboljšanje situacije u kratkom roku. U srpnju 2022. revidirao je svoju prognozu rasta europskog BDP-a do kraja godine na 2,6 posto s 4 posto koliko je predviđano početkom godine. Istodobno, Komisija očekuje stopu inflacije od 7,6 posto u eurozoni za 2022. godinu. Više od 20 godina ta se stopa inflacije gotovo neprekidno kretala između nula i tri posto.

Ima li rješenja? „Tvrtke bi trebale nastaviti s profesionaliziranjem procesa upravljanja svojim potraživanjima te razmotriti suradnju s vanjskim partnerom. Prodaja potraživanja također može biti dobro rješenje”, kaže Marwin. „Kao stručnjaci, pronalazimo rješenja koja funkcioniraju za tvrtke i potrošače koji ne plaćaju obveze."

Stope uspješnosti pružatelja usluga naplate potraživanja pokazuju da uz stručnu pomoć tvrtke mogu ublažiti posljedice loše prakse plaćanja. Pružatelji usluga naplate potraživanja mogu ostvariti primitke od plaćanja u prosjeku do šest posto prihoda tvrtke.

Europske tvrtke sve više prepoznaju te prednosti.
U tom kontekstu, istočna Europa prednjači: tamo se polovica anketiranih kompanija već oslanja na potporu vanjskih partnera, a brojke i dalje rastu, kaže Christina Schulz, voditeljica odjela za upravljanje Istočnom Europom. „Tvrtke u istočnoj Europi imaju koristi od naše stručnosti u upravljanju potraživanjima i mogu se usredotočiti na svoju osnovnu djelatnost. To ne samo da pomaže tvrtkama vjerovnicima, već koristi i gospodarstvu u cjelini,” kaže Christina: „Posebno s obzirom na izazovne gospodarske brojke, tvrtke za naplatu dugova nude vrijednu podršku tvrtkama i gospodarskom sustavu, jer im vraćaju likvidnost.”

Od 2019. do 2022. godine udio europskih tvrtki koje rade s vanjskim pružateljima usluga na naplati nepodmirenih potraživanja porastao je s 42 na 46 posto. Mnoge od tih tvrtki odabiru EOS grupu kao svog poslovnog partnera: „Kao stručnjaci za digitalno upravljanje potraživanjima te zahvaljujući našoj međunarodnoj stručnosti na tržištu problematičnih kredita, mi smo jedan od vodećih pružatelja usluga u sektoru", kaže Marwin. „Nudimo poštene cijene i brzo osiguravamo tvrtkama likvidnost."

Uz prodaju potraživanja, postoji još jedan trend koji bi mogao dodatno utjecati na praksu plaćanja: tvrtke proširuju izbor načina plaćanja koje nude. Na primjer, 52 posto tvrtki u segmentu B2C i 41 posto u segmentu B2B već nudi digitalne metode plaćanja uz tradicionalne opcije poput bankovnog prijenosa i gotovine. Najveći rast u ovom području je u istočnoj Europi. U usporedbi s 2019., broj tvrtki u istočnoj Europi koje svojim klijentima daju mogućnost podmirenja računa digitalnim metodama plaćanja poput Apple Paya, Google Paya ili PayPala gotovo se udvostručio.

Jedan izraz koji se stalno pojavljuje u ovom kontekstu je „kupite sada, platite kasnije" (KSPK). Još uvijek nije jasno hoće li se ovaj trend doista razviti u relevantnu metodu plaćanja. KSPK je još uvijek nišna opcija, sa samo pet posto svih europskih tvrtki koje nude ovaj način plaćanja, prema istraživanju. Osim toga, inflacija i rastuće kamatne stope štete poslovnom modelu pružatelja BNPL-a. Unatoč tome, četiri od deset tvrtki (42 posto) vide KSPK kao način plaćanja koji ima potencijal da postane pandan kreditnoj kartici. I gotovo isto toliko (39 posto) izjavilo je da je ponuda ovog načina plaćanja „obavezna". Jedan takav primjer je Deutsche Bank, koja ima za cilj uspostaviti vlastito KSPK rješenje. Stoga, barem u ovom dijelu, ima malo optimizma.