Gotovo svaka peta osoba je od početka pandemije prezadužena.

Iako je pandemija izazvala globalnu krizu, njezin utjecaj na svaku državu i skupinu stanovništva bio je različit. U okviru Covid-19 financijskog izvješća koje je u ime grupe EOS provela tvrtka Dynata, stručnjak za mrežna istraživanja, 1.000 hrvatskih potrošača saopćilo je kako je pandemija koronavirusom utjecala na njihovo potrošačko ponašanje i stanje zaduženosti.

Do sada se otprilike svaki peti hrvatski potrošač (19 posto) zadužio zbog krize izazvane koronavirusom. Od 69 odnosno 30 posto tih ispitanika većina ih je posuđeni novac koristila za pokrivanje tekućih troškova života i stanovanja. Gotovo svaki četvrti (23 posto) posuđeni je novac potrošio na troškove zdravstvene zaštite. Iznos duga obično je iznosio između 7.501 i 18.800 hrvatskih kuna (HRK).

Pandemija je najviše pogodila skupinu samohranih roditelja: gotovo svaki treći (33 posto) zadužio se kako bi financijski prebrodio krizna vremena. Nije nikakvo iznenađenje da su upravo ispitanici koji su samohrani roditelji najpesimističniji po pitanju budućnosti: 29 posto njih pretpostavlja da će u sljedećim mjesecima morati ući u nove dugove. Trećina (36 posto) ispitanika nije sigurna hoće li moći prebroditi krizu bez pomoći.

„Sasvim je opravdano kad su ljudi prisiljeni privremeno se zadužiti za životne potrepštine. Nalazimo se u izvanrednoj situaciji i trenutačno nitko ne može pouzdano predvidjeti kako će se situacija razvijati.”, kazala je Barbara Cerinski, izvršna direktorica grupe EOS u Hrvatskoj. Kod 18 posto ispitanika to je značilo da su se od početka pandemije prezadužili te svoje dugove više ne mogu vraćati. I ovdje su samohrani roditelji najteže pogođeni: gotovo svaki treći ispitanik (31 posto) zbog krize nije u stanju otplaćivati svoje dugove.

Ako izvješće usporedimo s onima iz drugih zemalja, jasno je da su potrošači u drugim zemljama u pogledu zaduženosti pogođeni u jednakoj mjeri pa čak i više. U Njemačkoj 12 posto ispitanika navodi da su se zadužili zbog pandemije, u Španjolskoj 15 posto, dok je ta brojka u Rumunjskoj 28 posto, a u Bugarskoj čak 32 posto. Što se tiče budućnosti, 20 posto hrvatskih potrošača izrazilo je bojazan da će se morati zadužiti u sljedećih nekoliko mjeseci.

Napeta financijska situacija mnogih stanovnika Hrvatske odražava se i na njihovo potrošačko ponašanje. Velika je vjerojatnost da ogroman utjecaj na to ima razorni potres u prosincu 2020. godine, koji je uzrokovao štetu na više od 35.000 zgrada. Daleko najveći broj ispitanika (45 posto) izjavio je da su tijekom pandemije odustali od planiranih renoviranja. Znatno iza toga slijede odustajanje od opremanja poput kupnje namještaja (31 posto) i odlazak na godišnji odmor (25 posto). Čak su smanjeni i izdci za zdravlje (14 posto) i obrazovanje (11 posto), što za Barbaru Cerinski predstavlja znak za uzbunu: „Kad ponestane novca, smisleno je smanjiti izdatke koji nisu prijeko potrebni. Međutim, zabrinjavajuće je ako se zbog toga narušava zdravlje.” 

S vizijom na mogući kraj krize, većina ispitanika (40 posto) najprije će dovršiti zaostala planirana renoviranja. Hrvatskim potrošačima su putovanja tek na drugom mjestu (29 posto). Rezultati Covid-19 financijskog izvješća jasno ukazuju da je za stanovnike Španjolske (67 posto), Rumunjske (65 posto), Njemačke i Bugarske (po 60 posto) odmor zasigurno na prvom mjestu.

Cilj Covid-19 financijskog izvješća je učiniti vidljivim kako su potrošači u različitim zemljama do sada proživjeli pandemiju koronavirusom. Pritom je fokus na njihovoj financijskoj situaciji i na tome kako se ona promijenila tijekom krize. Kako je kriza utjecala na ponašanje potrošača? U kojoj su se mjeri i u koju svrhu potrošači morali zaduživati i jesu li mogli vratiti dugove? Kako bi to saznala, tvrtka Dynata, stručnjak za mrežna istraživanja, je u ime grupe EOS ispitala 7.000 osoba iz pet europskih zemalja o njihovoj sudbini. Uz ispitanike iz Hrvatske sudjelovali su i Nijemci, Rumunji, Bugari i Španjolci. Iz rezultata se daje zaključiti koja je skupina stanovništva pogođena krizom i u kojoj mjeri te koje osobne poteškoće u plaćanju potrošači očekuju u budućnosti.