Gotovo svaka peta osoba je od početka pandemije prezadužena.

Pandemija koronavirusom preokrenula nam je život u iznimno kratkom vremenu. Naročito s financijskog gledišta, pandemijom su mnogi ljudi bili prisiljeni da preispitaju svoje planirane troškove pa čak i da se zaduže kako bi se nosili s potrebama svojeg svakodnevnog života. Ovu krizu osjetili su i hrvatski potrošači. Covid-19 financijsko izvješće, pripremljeno u ime grupe EOS, pokazuje da su se mnogi od njih prezadužili u prošloj godini.

Pregled najvažnijih rezultata:

  • Financijska situacija potrošača u Hrvatskoj se pogoršava zbog situacije koju izaziva covid-19. 
  • Otprilike svaka peta osoba bila je prisiljena zadužiti se zbog pandemije koronavirusom. 
  • Od početka krize, 18 posto stanovništva Hrvatske se prezadužilo.
  • Posebno su teško pogođeni samohrani roditelji: svaki treći morao je posuditi novac kako bi prebrodio krizu.

Iako je pandemija izazvala globalnu krizu, njezin utjecaj na svaku državu i skupinu stanovništva bio je različit. U okviru Covid-19 financijskog izvješća koje je u ime grupe EOS provela tvrtka Dynata, stručnjak za mrežna istraživanja, 1.000 hrvatskih potrošača saopćilo je kako je pandemija koronavirusom utjecala na njihovo potrošačko ponašanje i stanje zaduženosti.

Covid-19 financijsko izvješće: Potrošači su se tijekom krize izazvane koronavirusom morali zaduživati.

Svaka peta osoba se zadužila i ne može vratiti dug.

Stanovnici Hrvatske posuđuju novac za pokrivanje troškova života i stanovanja.

Do sada se otprilike svaki peti hrvatski potrošač (19 posto) zadužio zbog krize izazvane koronavirusom. Od 69 odnosno 30 posto tih ispitanika većina ih je posuđeni novac koristila za pokrivanje tekućih troškova života i stanovanja. Gotovo svaki četvrti (23 posto) posuđeni je novac potrošio na troškove zdravstvene zaštite. Iznos duga obično je iznosio između 7.501 i 18.800 hrvatskih kuna (HRK).

Covid-19 financijsko izvješće: Barbara Cerinski, izvršna direktorica grupe EOS u Hrvatskoj
Sasvim je opravdano kad su ljudi prisiljeni privremeno se zadužiti za životne potrepštine. Nalazimo se u izvanrednoj situaciji i trenutačno nitko ne može pouzdano predvidjeti kako će se situacija razvijati. Barbara Cerinski, izvršna direktorica grupe EOS u Hrvatskoj

Samohrani roditelji posebno su pogođeni krizom.

Pandemija je najviše pogodila skupinu samohranih roditelja: gotovo svaki treći (33 posto) zadužio se kako bi financijski prebrodio krizna vremena. Nije nikakvo iznenađenje da su upravo ispitanici koji su samohrani roditelji najpesimističniji po pitanju budućnosti: 29 posto njih pretpostavlja da će u sljedećim mjesecima morati ući u nove dugove. Trećina (36 posto) ispitanika nije sigurna hoće li moći prebroditi krizu bez pomoći.

Covid-19 financijsko izvješće: Potrošači su se tijekom krize izazvane koronavirusom prezadužili.

Od početka pandemije koronavirusom: 18 posto ispitanika je prezaduženo.

„Sasvim je opravdano kad su ljudi prisiljeni privremeno se zadužiti za životne potrepštine. Nalazimo se u izvanrednoj situaciji i trenutačno nitko ne može pouzdano predvidjeti kako će se situacija razvijati.”, kazala je Barbara Cerinski, izvršna direktorica grupe EOS u Hrvatskoj. Kod 18 posto ispitanika to je značilo da su se od početka pandemije prezadužili te svoje dugove više ne mogu vraćati. I ovdje su samohrani roditelji najteže pogođeni: gotovo svaki treći ispitanik (31 posto) zbog krize nije u stanju otplaćivati svoje dugove.

Ako izvješće usporedimo s onima iz drugih zemalja, jasno je da su potrošači u drugim zemljama u pogledu zaduženosti pogođeni u jednakoj mjeri pa čak i više. U Njemačkoj 12 posto ispitanika navodi da su se zadužili zbog pandemije, u Španjolskoj 15 posto, dok je ta brojka u Rumunjskoj 28 posto, a u Bugarskoj čak 32 posto. Što se tiče budućnosti, 20 posto hrvatskih potrošača izrazilo je bojazan da će se morati zadužiti u sljedećih nekoliko mjeseci.

Što je prezaduženost?

O prezaduženosti govorimo kada dugovi osobe ili poduzeća premašuju vlastitu imovinu. Kada su u pitanju privatne osobe, tome obično prethodi neočekivani događaj kao što je iznenadni gubitak posla ili ozbiljna bolest. Međutim, do prezaduženosti često dolazi i zbog pogrešnog upravljanja novcem.

Ponašanje potrošača: odustajanje od renoviranja, opremanja pa i zdravlja?

Najprije posao, zatim zadovoljstvo.

Napeta financijska situacija mnogih stanovnika Hrvatske odražava se i na njihovo potrošačko ponašanje. Velika je vjerojatnost da ogroman utjecaj na to ima razorni potres u prosincu 2020. godine, koji je uzrokovao štetu na više od 35.000 zgrada. Daleko najveći broj ispitanika (45 posto) izjavio je da su tijekom pandemije odustali od planiranih renoviranja. Znatno iza toga slijede odustajanje od opremanja poput kupnje namještaja (31 posto) i odlazak na godišnji odmor (25 posto). Čak su smanjeni i izdci za zdravlje (14 posto) i obrazovanje (11 posto), što za Barbaru Cerinski predstavlja znak za uzbunu: „Kad ponestane novca, smisleno je smanjiti izdatke koji nisu prijeko potrebni. Međutim, zabrinjavajuće je ako se zbog toga narušava zdravlje.” 

S vizijom na mogući kraj krize, većina ispitanika (40 posto) najprije će dovršiti zaostala planirana renoviranja. Hrvatskim potrošačima su putovanja tek na drugom mjestu (29 posto). Rezultati Covid-19 financijskog izvješća jasno ukazuju da je za stanovnike Španjolske (67 posto), Rumunjske (65 posto), Njemačke i Bugarske (po 60 posto) odmor zasigurno na prvom mjestu.

Covid-19 financijsko izvješće: Kako potrošači doživljavaju krizu.

Cilj Covid-19 financijskog izvješća je učiniti vidljivim kako su potrošači u različitim zemljama do sada proživjeli pandemiju koronavirusom. Pritom je fokus na njihovoj financijskoj situaciji i na tome kako se ona promijenila tijekom krize. Kako je kriza utjecala na ponašanje potrošača? U kojoj su se mjeri i u koju svrhu potrošači morali zaduživati i jesu li mogli vratiti dugove? Kako bi to saznala, tvrtka Dynata, stručnjak za mrežna istraživanja, je u ime grupe EOS ispitala 7.000 osoba iz pet europskih zemalja o njihovoj sudbini. Uz ispitanike iz Hrvatske sudjelovali su i Nijemci, Rumunji, Bugari i Španjolci. Iz rezultata se daje zaključiti koja je skupina stanovništva pogođena krizom i u kojoj mjeri te koje osobne poteškoće u plaćanju potrošači očekuju u budućnosti.

Želite li pogledati detaljne rezultate istraživanja? Slobodno nam se obratite!

Download Download
Ispiši