EOS istraživanje "Europske prakse plaćanja 2025":
Kultura plaćanja u Europi sve slabija.

Oko 18 milijardi računa izdaje se diljem EU svake godine, ali navike i kultura plaćanja u Europi su u zabrinjavajućem stanju - otprilike svaki četvrti račun plaća se sa zakašnjenjem (19%) ili nikako (5%). To pokazuje EOS istraživanje "Europske prakse plaćanja 2025", za koju je anketirano 2.200 ključnih financijskih donositelja odluka u tvrtkama iz 11 zemalja.

U usporedbi s drugim zemljama, najbolja kultura plaćanja je u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje je 21% do 22% plaćanja izvršeno sa zakašnjenjem ili je bilo nenaplativo. U Hrvatskoj je kultura plaćanja na europskom prosjeku, odnosno 19% plaćanja izvršeno je sa zakašnjenjem, a 5% potraživanja ostalo je neplaćeno. U Rumunjskoj s druge strane, 29% neplatiša podmiruje svoje račune sa zakašnjenjem ili uopće ne plate, što kulturu plaćanja čini najgorom u europskoj usporedbi.

Europske tvrtke prvenstveno navode kratkoročne probleme s likvidnošću svojih privatnih klijenata (54%) i zaboravnost (51%) kao razloge za kašnjenje plaćanja ili čak neplaćanje. U Hrvatskoj, najčešći navedeni razlozi za neplaćanja su privremeni nedostatak likvidnosti koji zauzima prvo mjesto sa 62% – što je najviša vrijednost u usporedbi s ostalim zemljama u istraživanju. Zaboravnost je ocijenjena drugim najistaknutijim razlogom (60%), a dugotrajna prezaduženost i osobni stečaj trećim (51%).

Za poslovne klijente, odnosno B2B segment glavni razlozi navedeni u prosjeku diljem Europe su neplaćanja od strane vlastitih klijenata (61%) koji i sami imaju problema u naplati i korištenje odgoda plaćanja (57%). Međutim prema ispitanicima spori, slabo digitalizirani postupci obrade platnih naloga (48%) također utječu na kašnjenja,. Istovremeno, 43% vidi prezaduženost i insolventnost svojih poslovnih partnera kao uzrok neplaćenih računa. U Hrvatskoj je slika gotovo ista kao u Europi, lančana reakcija neplaćanja od strane vlastitih klijenata te korištenje raznih modela odgode plaćanja i kreditiranja čine 56%. Na trećem mjestu, s 52%, nalaze se spori i nedigitalizirani postupci obrade.

Posebno je izazovno za tvrtke što je dojam da pojedini kupci kasne s plaćanjima s namjerom odgode plaćanja. Oko trećine tvrtki pretpostavlja da i poslovni (31%) i privatni klijenti (34%) ne plaćaju svoje račune namjerno u zadanom roku. U Hrvatskoj, čak 48% ispitanika sumnja na namjernu odgodu plaćanja, među svojim privatnim klijentima što je 14% više od europskog prosjeka i najviša brojka među svim anketiranim zemljama. Čak 33% tvrtki smatra da njihovi poslovni klijenti s namjerom odgađaju plaćanja.

Kao rezultat lošije kulture plaćanja, europske tvrtke odobravaju svojim klijentima manje vremena za podmirenje otvorenih računa. S prosjekom od 31 dan, zadani rok plaćanja je na najnižoj razini u desetogodišnjem trendu (poslovni i privatni klijenti). Godine 2015. iznosio je 34 dana, a 2022. čak 37 dana. 

Privatnim klijentima u Europi odobrava se u prosjeku 23 dana za plaćanje. Samo su španjolske tvrtke velikodušnije i one dopuštaju dulje razdoblje čekanja od 31 dana. U Hrvatskoj se od privatnih klijenata očekuje da svoje obveze podmire unutar 24 dana.

Poslovni klijenti u Europi imaju prosječni rok plaćanja od 36 dana, dakle 13 dana duže od privatnih klijenata, a u Hrvatskoj poslovni klijenti također mogu očekivati period do 35 dana.

Kašnjenja u plaćanju i neplaćanja nisu bez posljedica jer gotovo svaka druga tvrtka navela je da je zbog kašnjenja i neplaćanja pretrpjela gubitke dobiti (48%), a 46% je navelo da je to dovelo do viših kamatnih troškova. Svaka peta tvrtka navodi kako je smanjila ili zaustavila ulaganja (22%). U Francuskoj i Sloveniji svaka peta tvrtka morala je brinuti za svoj opstanak, dok je europski prosjek 16%. U Hrvatskoj je slična situacija, 51% ispitanika izvještava o gubitku dobiti, 47% se suočava s višim kamatnim troškovima. 32% hrvatskih tvrtki izjavilo je da se suočava s nedostatkom likvidnosti. 21% posto je navelo da su smanjili ulaganja, a 11% brinulo se za opstanak svoje tvrtke, što je zajedno sa Švicarskom, najniža brojka među svim anketiranim zemljama.

Eva Griewel, CFO EOS Grupe izjavila je: "Što duže tvrtke moraju čekati na svoj novac, to je vjerojatnije da račun uopće neće biti plaćen. U tom smislu, kultura plaćanja važan je pokazatelj potencijalnih neplaćanja. Ako se broj takvih neplaćanja naglo poveća, to može dovesti same tvrtke vjerovnike u insolventnost, s posljedično negativnim učincima kao što je gubitak radnih mjesta."

"Naše trenutno istraživanje pokazuje da loše navike i kultura plaćanja u Europi predstavljaju ozbiljan izazov za tvrtke. Iako su volumeni nenaplativih kredita (NPL) u bankama trenutno na općenito niskoj razini, ne smijemo podcijeniti utjecaj odgođenih ili nepodmirenih plaćanja. Tvrtke bi se trebale pripremiti, jer ovaj razvoj događaja postavlja visoke zahtjeve pred upravljanje likvidnošću tvrtki", upozorava CEO Marwin Ramcke.

Posljedice neadekvatne kulture plaćanja za vjerovnike mogu se ublažiti profesionalnim upravljanjem potraživanjima. Međutim, zasad samo manjina upravlja svojim potraživanjima uz vanjsku podršku. Nešto manje od trećine (30%) tvrtki primjenjuje dvostruki pristup, rješavajući nepodmirena plaćanja interno i putem vanjskih pružatelja usluga. U Hrvatskoj je ta brojka 25% i stoga ispod europskog prosjeka. Samo 7% europskih tvrtki dosljedno se oslanja na profesionalce u upravljanju potraživanjima. U Hrvatskoj je ta brojka u skladu s europskim prosjekom.

"Za vjerovnike diljem svijeta, upravljanje potraživanjima postaje sve složenije i rizičnije, još i više zbog globalno neizvjesne situacije", kaže Marwin Ramcke. S obzirom na opadajuću kulturu plaćanja svojih kupaca, tvrtke bi stoga trebale pažljivo procijeniti ekonomske rizike kašnjenja plaćanja i neplaćanja te razmotriti suradnju s profesionalnim pružateljem usluga naplate duga.