Otkrivanje prijevara da, odluke o kreditima ne: potrošači povlače granicu za AI u bankarstvu
Hamburg, 17. studenoga 2026
- 44 % više vjeruje AI-ju nego bankovnom službeniku kada je riječ o prepoznavanju sumnjivih transakcija
- Pri podnošenju zahtjeva za kredit, međutim, 46 % preferira ljudskog savjetnika, a samo 24 % povjerilo bi odluku AI-ju
- 80 % želi da financijske institucije javno objave svoje politike o AI-ju
Hoće li ljudi prihvatiti ili odbaciti umjetnu inteligenciju u bankarstvu, uvelike ovisi o tome kako se ona koristi. Jedan je to od ključnih rezultata istraživanja EOS Banking AI Barometer, nedavne reprezentativne ankete među potrošačima diljem Europe. Rezultati pokazuju da povjerenje u AI nije bezuvjetno, nego ovisi o konkretnoj primjeni.
„44 % više vjeruje AI-ju nego bankovnom službeniku kada je riječ o prepoznavanju sumnjivih transakcija“, kaže Janusch Skubatz, glavni direktor za informacijsku sigurnost EOS Grupe. Prema istraživanju nijedna druga primjena nije postigla usporedivu razinu povjerenja. „AI je dokazao svoju snagu u sprječavanju prijevara. Može analizirati golemu količinu podataka i prepoznavati obrasce. U drugim područjima te su mogućnosti potrošačima manje očite“, objašnjava stručnjak za informacijsku sigurnost.
To je osobito vidljivo kod odluka o kreditima. Samo 24 % ispitanika preferira da odluku o kreditu donese AI. Gotovo dvostruko više ispitanika (46 %) radije bi se pouzdalo u ljudskog savjetnika.
Istraživanje nudi moguće objašnjenje za te rezerve prema odlukama o kreditima koje donosi AI. Mnogi ispitanici imaju konkretne zabrinutosti u vezi sa sposobnošću AI-ja da donosi ispravne prosudbe. „46 % potrošača navodi rizik od pogrešaka ili pogrešnih odluka kao najveću brigu u vezi s AI-jem u korisničkoj podršci banaka, a 35 % brine zbog zaštite podataka. To jasno pokazuje da povjerenje u AI ne nastaje automatski“, kaže Skubatz. „Tko želi uspješno primijeniti AI, mora učiniti više od razvoja snažnih sustava. Mora uspostaviti okvir usklađen s uredbom AI Act i biti transparentan o tome kako se upravlja rizicima.“
Potrošači koji uopće ne vide rizike jasno su u manjini i čine samo 5 % ispitanika.
Transparentnost i etička načela grade povjerenje
Kako pokazuje istraživanje, skepsa ne znači nužno odbacivanje. Potrošači svoje povjerenje uvjetuju jasnim zahtjevima. Transparentnost pritom ima središnju ulogu. Više od tri četvrtine ispitanika (77 %) smatra važnim da banke objave kada i kako koriste AI. Zahtjev za etičkim smjernicama još je izraženiji: 80 % očekuje od financijskih institucija transparentnost u pogledu njihovih politika i etičkih načela pri korištenju AI-ja.
Istraživanje jasno pokazuje: snažne performanse AI-ja same po sebi nisu dovoljne da bi se steklo povjerenje potrošača. Očekuju razumljive procese, jasnu odgovornost i transparentnu komunikaciju o prilikama i rizicima te tehnologije.