Podatci su nova svjetska valuta

EOS-ova studija „Koliko su vrijedni podaci?“

Reprezentativno istraživanje podataka i njihovih vrijednosti u Europi, Rusiji i SAD-u.

Digitalni podaci postali su glavno ekonomsko dobro. Tvrtke ih prikupljaju, analiziraju i interpretiraju radi optimizacije svojih poslovnih modela. U tom smislu odgovorno postupanje s takvim podacima kao i njihovo vrednovanje sve više određuju javnu raspravu: što potrošači/-ce misle o prijenosu podataka i njihovoj vrijednosti? Jesu li spremni prodati svoje osobne podatke? Postoje li razlike specifične za pojedine zemlje? I na koji način tvrtke mogu pridobiti povjerenje svojih klijenata za korištenje podataka?

Odgovore na ova pitanja daje međunarodna, reprezentativna studija EOS Grupe na temu „Koliko su vrijedni podaci?“. Internetsku anketu koja obuhvaća 17 zemalja proveo je u proljeće 2020. godine Kantar, jedan od vodećih svjetskih instituta za istraživanje tržišta.

O studiji „Koliko su vrijedni podaci?“

  • Nova anketa grupe EOS na temu „Koliko su vrijedni podatci?”

    Tko?

    Po 1.000 sudionika/-ca ankete u svakoj zemlji kao reprezentativni uzorak populacije u dobi iznad 18 godina.

  • Nova anketa grupe EOS na temu „Koliko su vrijedni podatci?”

    Gdje?

    U 15 europskih zemalja te SAD-u i Rusiji.

  • Nova anketa grupe EOS na temu „Koliko su vrijedni podatci?”

    Kako?

    Internetsko provođenje ankete uz pomoć standardiziranih upitnika.

Podaci kao valuta

Jesu li podaci novo zlato?

Svakodnevno otkrivamo mnoštvo svojih osobnih podataka: podatke za kontakt i osobne podatke, informacije o svojim potrošačkim navikama, podatke o računu ili podatke koji se odnose na zdravlje. Takvi podaci pomažu tvrtkama da bolje razumiju klijente/-ice i njihove želje te da reagiraju na tržišne trendove. Stoga se ti podaci odgovarajuće vrednuju. Prema predmetnoj studiji većina ispitanika smatra da bi za uslugu korištenja njihovih podataka trebali dobiti određenu nadoknadu. Kod konkretnih pitanja o vrstama podataka mnogi od njih su čak spremni prodati određene podatke tvrtkama u koje imaju povjerenje – iako postoje i određene granice.

Ključni rezultati

  • Trećina ispitanika spremna je otkriti vlastite podatke u zamjenu za konkretnu naknadu. U Rusiji je to čak 50 posto ispitanika.

  • Pritom se kao naknade preferiraju nagrade u naravi ili popusti, dok su pružanje usluga ili statusne prednosti sasvim na dnu ljestvice.

  • Uvid u bankovni račun ili podatke o računu/kreditnim karticama gotovo uopće ne žele prodati (manje od svakog desetog ispitanika).

U zemljama obuhvaćenim ispitivanjem većina potrošača/-ica izjašnjava se za plaćanje nadoknade u zamjenu za stavljanje na raspolaganje vlastitih podataka. Međutim, kod pitanja tko je već dogovorio „otkrivanje podataka uz naknadu“ postoje razlike između zemalja. Ispitanici od tvrtki očekuju povjerljivo postupanje s osobnim podacima – tada postoji dobra šansa da se postigne dogovor.

EOS-ova studija o podacima: Koliko su vrijedni podaci?

Dobra prilika za tvrtke za kupnju podataka

Svaka treća osoba u Europi i SAD-u spremna je sklopiti dogovor za „otkrivanje podataka uz određenu naknadu“. U Rusiji je to čak svaka druga osoba. Kada se radi konkretno o tome da se proda barem jedan osobni podatak za novac, tada taj broj značajno raste. Na to bi bilo spremno 82 posto Europljana/-ki, 75 posto Amerikanaca/-ki i 90 posto Rusa/-kinja. Uvijek pod uvjetom: tvrtka koja obrađuje podatke je pouzdana. Vrste podataka koje bi ispitanici prvo bili spremni prodati su odluke o kupnji i podaci za kontakt. Kod podataka o vježbanju i zdravlju spremnost je već nešto manja. Osobito kritičnim se smatra svako otkrivanje podataka o računu i kreditnim karticama. Iznenađujuće je da se osjetljivost različitih vrsta podataka procjenjuje vrlo slično u većini zemalja. S druge strane, veće razlike između zemalja postoje kod pitanja jesu li ispitanici već postigli dogovor za „otkrivanje podataka uz naknadu“.

Ispitanici su već sklopili dogovore „podatci u zamjenu za nagradu”.

U kojim se zemljama već dogovaraju poslovi s podacima?

Barem svaki šesti ispitanik u zemljama obuhvaćenim ispitivanjem već se upustio u posao prodaje podataka tvrtkama uz naknadu. Međutim, svakako postoje određene razlike u usporedbi po zemljama: u Španjolskoj (26%) i Rumunjskoj (24%) češće se dogovarao posao prodaje podataka, dok su istočnoeuropske zemlje kao što su Slovenija (10%) ili Sjeverna Makedonija (7%) još uvijek oprezne.

Zanimljivo: spremnost potrošača/-ica da prodaju vlastite podatke djelomično je čak i veća od potražnje tvrtki budući da je dosada otprilike samo svakom petom ponuđena naknada za to. Stoga se tvrtkama pruža dobra prilika za dogovaranje posla s potrošačima/-cama, uspiju li pridobiti njihovo povjerenje.

  • Korisnici pametnog telefona u velegradu: podaci su postali glavno ekonomsko dobro.

    Hoće li digitalni život europskih građana već biti u Kini?

    Pročitajte više o cjelovitim rezultatima EOS ankete i što se događa kada se osobni podaci pretvore u valutu.

    Pročitajte povezani članak

Digitalno povjerenje kao izazov

Tvrtke su pod pritiskom

Studija potvrđuje: potrošači/-ce su u načelu spremni/-e otkriti svoje osobne podatke tvrtkama u koje imaju povjerenje. Međutim, upravo tu ima prostora za poboljšanje budući da mnogim potrošačima/-cama nedostaje povjerenje u pogledu odgovornog postupanja s njihovim osobnim podacima. Stoga će tvrtkama najveći izazov predstavljati smanjenje takvog nepovjerenja kroz primjereno i transparentno korištenje podataka.

  • Potrošači imaju malo digitalnog povjerenja.

    Skeptičnost

    Unatoč načelnoj spremnosti većina potrošača/-ica je još uvijek skeptična kada je riječ o dijeljenju podataka na internetu. Tako, primjerice, samo 33 posto potrošača u Europi vjeruje da tvrtke odgovorno postupaju s njihovim digitalnim podacima. U SAD-u je taj broj čak samo 23 posto, u Rusiji pak 41 posto.

  • Skepsu prema tvrtkama također karakterizira nesigurnost.

    Neupućenost

    Takva skeptičnost povezana je također i s nesigurnošću: većina potrošača/-ica nije upućena u to na koji se način može ograničiti neželjeno korištenje podataka (u Europi: 58 % , SAD-u: 62 % , Rusiji: 66 %). Kako bi ostavili što manje tragova na internetu, potrošači bi mogli, primjerice, blokirati kolačiće za praćenje (tracking cookies). Međutim, svaki/-a treći/-a korisnik/-ca u Europi i Rusiji rijetko koristi takvu mogućnost.

Rangiranje prema stupnju povjerenja u pojedinim branšama

Pored neupućenosti da se prijenos podataka ciljano ograniči, većina korisnika/-ca se prema studiji često osjeća da je prisiljena na otkrivanje podataka (u Europi: 66 %, SAD-u 58 %, Rusiji 81 %). Činjenica da se određene usluge u punom opsegu mogu koristiti samo uz davanje veće količine podataka potiče nepovjerenje prema tvrtkama i objašnjava opću skeptičnost.

EOS-ova studija o podacima: Koliko su vrijedni podaci?

Ipak, postoje određeni sektori koji imaju značajnu prednost u utrci za digitalno povjerenje: korak ispred drugih su prvenstveno banke (u Europi: 54 %, SAD-u 56 %, Rusiji 54 %) te pružatelji usluga internetskog plaćanja (u Europi: 46 %, SAD-u 46 %, Rusiji 58 %). Opskrbljivači električnom energijom relativno također dobro prolaze (u Europi: 39 %, SAD-u 38 %, Rusiji 34%). S druge strane, gubitnici u rangiranju prema stupnju povjerenja u vezi s digitalnim podacima su telekomunikacijske kompanije te online trgovine, a na posljednjem mjestu nalaze se društvene mreže i Messenger aplikacije (u Europi: 14 %, SAD-u 11 %, Rusiji 18 %). Upravo u ovim branšama krije se još neiskorišteni potencijal te će budućnost pokazati pomoću kojih strategija takve tvrtke mogu odgovarajuće reagirati na nepovjerenje klijenata/-ica.

  • Poslovni čovjek skreće pogled: digitalno povjerenje potrošača/-ica je nisko

    Kakve veze američki izbori imaju s digitalnim povjerenjem Europljana.

    Imamo li još uvijek priliku otkriti svoje podatke? Otkrijte kamo trebate ići - za tvrtke i potrošače.

    Pročitajte povezani članak

Rangiranje prema stupnju povjerenja u pojedinim branšama

Pored neupućenosti da se prijenos podataka ciljano ograniči, većina korisnika/-ca se prema studiji često osjeća da je prisiljena na otkrivanje podataka (u Europi: 66 %, SAD-u 58 %, Rusiji 81 %). Činjenica da se određene usluge u punom opsegu mogu koristiti samo uz davanje veće količine podataka potiče nepovjerenje prema tvrtkama i objašnjava opću skeptičnost. Ipak, postoje određeni sektori koji imaju značajnu prednost u utrci za digitalno povjerenje: korak ispred drugih su prvenstveno banke (u Europi: 54 %, SAD-u 56 %, Rusiji 54 %) te pružatelji usluga internetskog plaćanja (u Europi: 46 %, SAD-u 46 %, Rusiji 58 %). Opskrbljivači električnom energijom relativno također dobro prolaze (u Europi: 39 %, SAD-u 38 %, Rusiji 34%). S druge strane, gubitnici u rangiranju prema stupnju povjerenja u vezi s digitalnim podacima su telekomunikacijske kompanije te online trgovine, a na posljednjem mjestu nalaze se društvene mreže i Messenger aplikacije (u Europi: 14 %, SAD-u 11 %, Rusiji 18 %). Upravo u ovim branšama krije se još neiskorišteni potencijal te će budućnost pokazati pomoću kojih strategija takve tvrtke mogu odgovarajuće reagirati na nepovjerenje klijenata/-ica.

Besplatni bijeli papir
"Koliko vrijede osobni podaci?"

Odabir dodatnih ključnih tema „Koliko su vrijedni podaci?“

Preuzmite bijeli papir Preuzmite bijeli papir

POSTAVKE KOLAČIĆA

Na našoj web stranici upotrebljavamo kolačiće kako bismo vam pružili što kvalitetniju uslugu. To obuhvaća kolačiće neophodne za rad web stranice, oni koji se koriste samo za anonimne statističke svrhe, kolačiće koji se koriste za udobnost i kolačiće koji se koriste za pružanje personaliziranog sadržaja temeljenog na interesima. Sami možete odlučiti želite li dopustiti upotrebu statističkih kolačića, kolačića udobnosti i marketinških kolačića. Osim toga, svoj pristanak možete u bilo kojem trenutku promijeniti / povući klikom na „Promijeni postavke kolačića“ na dnu web stranice. Daljnje informacije možete pronaći u našoj Politici privatnosti.

Obvezni kolačići

Upotrebljavamo obvezne kolačiće. Ti su kolačići potrebni za rad i osnovne funkcije web stranice. Posebno omogućuju funkcije koje su u vezi sa sigurnošću naše web stranice. Više o tome koje kolačiće upotrebljavamo možete pročitati ovdje.

Kolačići udobnosti

Koristimo statističke kolačiće za poboljšanje ponude i osiguravanje dizajna temeljenog na potrebama i kontinuirane optimizacije web stranice.U tu svrhu prikupljamo anonimne podatke za statistiku i analitiku, primjerice za određivanje prometa na web stranici i ponašanje korisnika te poboljšanje sadržaja i iskustva na web stranici.Više o tome koje kolačiće upotrebljavamo možete pročitati ovdje.

Statistički kolačići

Ako dopustite upotrebu kolačića udobnosti, možemo vam olakšati upotrebu web stranice. Ako ponovno posjetite našu web stranicu kako biste iskoristili naše usluge, ono će automatski prepoznati da ste nas već ranije posjetili, a podatci i postavke koje ste unijeli bit će automatski prepoznati, pa ih nećete morati unositi ponovno. Primjerice, na taj način pri ponovnom posjetu nećete morati ponovno unositi svoje korisničke podatke nego ćete moći pristupiti podatcima koje ste već unijeli.Više o tome koje kolačiće upotrebljavamo možete pročitati ovdje.

Marketinški kolačići

Marketinške kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam pri posjeti našoj web stranici mogli pružiti relevantan sadržaj na temelju interesa.
Više o tome koje kolačiće upotrebljavamo možete pročitati ovdje