Biste li radije kupili kuću ili proputovali svijet? Kako se milenijalci nose sa zaduženjima?
Bezbrižni su, žive za trenutak i troše iznad svojih mogućnosti na iskustvo, umjesto da štede za budućnost: Je li ovo točan opis milenijalaca? Podaci agencija za naplatu potraživanja i drugih pokazuju da je situacija složena.
„Kada sam pokušavao kupiti svoj prvi dom, nisam kupovao zgnječeni avokado po cijeni od 19 dolara ili četiri kave, svaku po 4 dolara“, ističe australski agent za posredovanje nekretninama Tim Gurner i opisuje percepciju koju mnogi imaju o milenijskoj generaciji – o osobama u dvadesetim i tridesetim godinama. No, odražava li se ovo i na njihove stvarne navike u kontekstu pozajmljivanja i trošenja?
Doista, prema Uredu za savjetovanje građana, zaduženost mladih rastući je problem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Između 2010. i 2012. godine mladi ljudi u dobi od 15 do 24 godina imali su najveći prosječni omjer neosiguranog potraživanja i prihoda, u usporedbi s drugim dobnim skupinama te su zabilježili rast zaduženja od 200% u razdoblju od 2006. do 2012. godine. Taj je rast bio više no deseterostruko veći u odnosu na širu populaciju.
Kada je u pitanju povrat novca koji duguju, mišljenja se razlikuju: 38% članova Njemačkog udruženja agencija za naplatu potraživanja (BDIU), navodi kako su mladi ljudi lošiji platiše od starijih. No, njih 62% navodi kako su mladi dužnici jednako pouzdani ili čak pouzdaniji u vezi s plaćanjima, zbog čega naplata potraživanja više ne predstavlja problem.
Na što milenijalci vole trošiti svoj novac?
Ako su tvrdnje istinite, razlika u usporedbi s općom populacijom bi trebala biti jasno vidljiva. Prema EOS-ovom istraživanju dugovanja iz 2017., u zemljama poput Njemačke, Rusije i SAD-u milenijalci su dvostruko spremniji uzeti kredit za kupnju automobila ili motocikla, nego za svoje obrazovanje.
Kao uzrok zaduženosti mladih, 81 % članova BDIU-a ističe prevelike izdatke na potrošačku robu. Tvrde kako mladi upadaju u nevolje s online trgovinama, telekomunikacijskim operaterima i fitness centrima, dok odrasli između 25 i 59 godina imaju poteškoće s otplatama prema bankama ili stambenim štedionicama, s plaćanjem energetskim tvrtkama ili telekomunikacijskim operaterima.
Već je tu vidljiv novi obrazac ponašanja: mlađa generacija se više zadužuje, no u manjoj mjeri za kupnju nekretnina, a u većoj trošenje na kratkoročne potrebe. Riječ je o davanju prednosti iskustvu, što potvrđuju i druga istraživanja.
Iskustvo je mnogo važnije od posjedovanja
Prema Ipsosovom istraživanju za Eventbrite, internetsku tvrtku za prodaju ulaznica, tri četvrtine ispitanih milenijalaca prednost daje iskustvu – putovati svijetom, gledanje predstava, provoditi vrijeme s prijateljima, a ne posjedovati. Njemački institut za ispitivanje tržišta GfK to i potvrđuje – od 2007. do 2017. „uživanje u životu“ s desetog je mjesta došlo na treće mjesto prioriteta milenijalaca. Međutim, iznenađuje istraživanje među milenijalcima u Njemačkoj iz 2015. godine. Dok je karijera bila na šestom mjestu, putovanja su pala na peto mjesto, a financijska neovisnost zauzimala je drugo mjesto.
Razumljivo, milenijalci kao i svi drugi ne žele imati dugove. Iz izvješća Bank of America vidljivo je da je 35% mladih pod stresom jer nisu dovoljno uštedjeli. Možda ne mogu tako lako postići financijsku sigurnost: brzorastuće cijene nekretnina diljem svijeta znače da si mladi ljudi mnogo teže mogu priuštiti nekretninu. Drugima, visoki troškovi osnovnih potrepština, kao što je pametni telefoni bez kojih je teško živjeti u modernom društvu, mogu prouzročiti poteškoće.
Ponekad je riječ samo o kupovanju hrane i plaćanju računa
Čak i u Njemačkoj, gdje gotovo da i ne postoje studentske školarine, brojni mladi uzimaju zajmove za pokrivanje životnih troškova. Izvješća njemačkih medija govore o studentima koji uzimaju zajmove bez dodatnog informiranja, ili ne mogu procijeniti prednosti i nedostatke ovakvog financiranja. Opterećeni kasnijim troškovima otplate, loše odluke u ranim godinama života mogu imati dugotrajne posljedice za te mlade ljude i mogu utjecati na važne životne odluke. Teško je kupiti nekretninu ili osnovati obitelj ako se još uvijek morate oporavljati od zaduženja.
Zbog toga je izuzetno važna financijska pismenost o pojmovima kao što su kredit i kamatna stopa, ugovor o obročnoj otplati uz polog i mjesečne obroke, naplata potraživanja i proračun. Globalni centar izvrsnosti za financijsko opismenjivanje (Global Financial Literacy Excellence Centre – GFLEC) navodi da se isto primjenjuje na milenijalce te zaključuje kako milenijalcima nedostaju temeljne vještine potrebne za donošenje razumnih financijskih odluka. Njihovi su vjerovnici suglasni: 52% članova BDIU-a krivi nedostatak financijske pismenosti kod mladih za visoku stopu zaduženosti.
2. During Call: Analysis and live feedback: How fast am I speaking, is my counterpart getting to say anything, how often am I using clichés? In addition, the conversation is being transcribed in real time.
3. After Call: The conversation is then available for analysis.
Živjeti dan za danom ili razmišljati o budućnosti?
Tu se može još dosta toga napraviti. Optimist bi mogao reći da ima još mnogo vremena i kako nikad nije kasno početi učiti o financijama, kako ih strukturirati, pratiti troškove i upravljati njima kako bi ostvarili sve svoje želje i ciljeve.