Nemojte gubiti živce: što trebate znati o kupovini dugova u srednjoj i istočnoj Europi

Svjetska financijska kriza i prateća recesija potpuno su promijenile europsko tržište loših kredita. Zemlje srednje i istočne Europe trenutno su žarišta u kojima se predviđa još veći rast u 2018. godini. Direktor Marwin Ramcke objašnjava EOS-ovu strategiju za postizanje uspjeha na ovom iznimno cikličnom tržištu.

Nakon procvata pozajmljivanja, nastupila je financijska kriza

„Povećani trgovinski rast potaknut je tržišnim uvjetima, kao i njegovom strategijom. Bolje rečeno, potaknut je našom strateškom fleksibilnošću za prihvaćanjem tržišnih prilika”, objašnjava Ramcke.

Nakon procvata pozajmljivanja u istočnoeuropskim zemljama, nastupila je financijska kriza 2007. i 2008. godine. Ubrzo je bilo jasno da će banke u ovom dijelu Europe završiti s velikim brojem NPL-ova; više osiguranih nego neosiguranih, jer su hipoteke obično veće od osobnih zajmova.

„Financijske institucije kod nepovoljnih kredita mogu uvijek malo odgoditi dan obračuna, ali u jednom se trenutku moraju proglasiti lošim kreditima i moraju se provesti računovodstvene odredbe“, objašnjava Ramcke. Između 2008. i 2013. godine, NPL kao postotak bruto zaduženja porastao je s približno 3% na gotovo 17% u Mađarskoj i Bugarskoj te na 20% u Rumunjskoj, u Njemačkoj je zabilježen rast od 2%, a u Grčkoj je NPL porastao na 35% ukupnog zaduženja.

Marwin Ramcke ima velika predviđanja u vezi s istočnoeuropskim financijskim tržištima. Član uprave EOS Grupe prisjeća se kako je tvrtka tek zakoračila na istočnoeuropsko tržište loših kredita (engl. non-performing loan – NPL) kada joj se pridružio 2007. godine. „Tada je 80 posto prihoda dolazilo iz Njemačke, no narednih godina očekujem da će s ovog tržišta dolaziti tek jedna trećina, dok će ostatak prihoda pritjecati iz zapadne i istočne Europe“, pojašnjava Ramcke.

Otkad je prošle godine preuzeo odgovornost za srednju i istočnu Europu, Ramcke je inzistirao na još jednoj važnoj promjeni za EOS u istočnom dijelu Europe. Nakon što se u više od 15 zemalja pozicionirao kao lider u području otkupa neosiguranih potraživanja (osobni zajmovi, obveze po kreditnim karticama), EOS je u 2016. godini kupio prve portfelje loših potraživanja osigurane stambenim i poslovnim nekretninama. Ramckeov primjer počeli su slijediti i drugi.

Očekuje se udvostručenje prihoda u zemljama SEE

EOS trenutačno upravlja osiguranim potraživanjima u Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj, odnosno na devet od 15 EOS-ovih tržišta u srednjoj i istočnoj Europi.

„Želimo nastaviti kupovati loša potraživanja na svim ovim tržištima. Tijekom iduće dvije godine zaista vjerujem kako ćemo upravljati neosiguranim i osiguranim potraživanjima u svih 15 zemalja“, ističe Ramcke te dodaje kako bi se tom popisu mogle pridružiti još neke države, ako se ukažu prave prilike.

U financijskoj godini 2016./2017. EOS je kupio istočnoeuropska potraživanja nominalne vrijednosti od 1,8 milijardi eura, što čini jednu trećinu ukupnih EOS-ovih nominalnih kupnji, odnosno više od dvostruke nominalne vrijednosti stečene u ovom dijelu Europe u usporedbi s prethodnom financijskom godinom. Godišnja se prodaja u regiji povećala za gotovo 20 posto, odnosno na 131,1 milijun eura u razdoblju od 2016. do 2017., gotovo više od petine ukupne prodaje EOS Grupe. Pretpostavka je da će i dosad neobjavljene brojke pokazati kako se dobit prije oporezivanja (EBT) udvostručila u istočnoeuropskim zemljama u razdoblju od 2017. do 2018. godine.

 

 

Pritisak Europske unije pomogao je u pokretanju tržišta

„Istovremeno su se smanjile kamatne stope, a međunarodni investicijski fondovi su željeli ulagati u loša potraživanja u istočnoj Europi u nadi da će postići dobre rezultate. Dodajte svemu tome pritisak Europske centralne banke i drugih regulatornih tijela na banke koje drže NPL-ove; u jednom trenutku imate prodavače koji se odlučuju na prodaju svojih potraživanja, tako da su ih kupci napokon mogli kupovati“, dodaje Ramcke. Trgovina osiguranim NPL-ovima u istočnoeuropskim je zemljama uistinu krenula uzlaznom putanjom 2015. i 2016. godine.

„Kada su istočnoeuropske banke počele prodavati osigurane NPL-ove, bili smo u mogućnosti iznimno brzo reagirati kako bismo osigurali udio novog tržišta. Naša je prednost bila u desetogodišnjem iskustvu u trgovanju osiguranim NPL-ovima u Njemačkoj. Za razliku od brojnih drugih sudionika koji su pokazali interes za tržište osiguranih NPL-ova, EOS je godinama bio prisutan u 15 istočnoeuropskih zemalja i već je poznavao pravni okvir. Povrh toga, znali smo kako omogućiti dužnicima uspješnu otplatu dugovanja zahvaljujući našem poslovanju s neosiguranim potraživanjima, a poznavali smo i brojne banke koje su u tom trenutku već prodavale osigurane NPL-ove, kao i klijente s neosiguranog tržišta NPL-ova“, pojašnjava Ramcke.

Zašto je teže upravljati zaduženjem osiguranom imovinom

Za sva preklapanja između Ramckeovog poslovanja s neosiguranim i osiguranim NPL-ovima, on i njegov tim morali su se prilagođavati velikim razlikama. „Kod osiguranih NPL-ova procjene su teže ili barem skuplje budući da govorimo o pojedinačnim nekretninama koje morate analizirati. Neosigurani NPL-ovi obično su portfelji od nekoliko tisuća kredita, puno manjeg volumena, na koje se može primijeniti statistička analiza – ovdje je due diligence mnogo jednostavniji“, kaže Ramcke.

Nakon prvih osiguranih NPL poslova u Hrvatskoj i Rumunjskoj u 2016., EOS je uspostavio transakcijski centar sa sjedištem u Hamburgu. Riječ je o unificiranoj usluzi koja u istočnoeuropskim zemljama doprinosi procjeni i upravljanju osiguranim NPL-ovima.

Povrh toga, FinTech inovacije poput EOS-ova softvera za naplatu potraživanja Kollekto Plus i njegovo Analitičko središte pomogli su zaposlenicima u istočnoj Europi u upravljanju korisnicima i njihovim planovima otplate kako za neosigurane, tako i za osigurane NPL-ove.

Neki kupci nestrpljivo čekaju ulazak u tržište NPL-ova

„Tržište NPL-ova odvija se u ciklusima i svako je tržište u drugačijoj fazi ciklusa prekomjernog pozajmljivanja s jedne strane i banaka koje sređuju svoje knjige zaduženja, s druge strane. Zato je dobro obuhvaćati raznovrsna geografska područja“, kaže Ramcke. U bliskoj budućnosti vidi potencijal u mogućnostima kupnje u zemljama poput Mađarske i Hrvatske, iako se boji da će konkurencija između međunarodnih ulagača u osiguranim NPL-ovima ostati intenzivna, zahvaljujući niskim kamatama.

„Ključ je ostati discipliniran u sektoru financija, procijeniti kada ulaganja više neće ostvariti željeni povrat. Važno je ne izgubiti živce kada ne ostvarite željeni rezultat na jednoj ili dvije dražbe“, ističe Ramcke i dodaje kako zbog pritiska oko ulaganja, fondovi plaćaju iznimno visoku cijenu za loša potraživanja.

„Ono što me iznenadilo u poslovanju na području istočnoeuropskih zemalja je samouvjerenost, odnosno, prevelika samouvjerenost nekih međunarodnih fondova prilikom određivanja cijene loših kredita. Neki su djelovali nestrpljivo i nastojali osigurati NPL-ove u svom portfelju po bilo kojoj cijeni, budući da kamate ostaju niske. Vidjet ćemo tko je bio u krivu, a tko u pravu nakon sljedeće financijske krize tržišta“, kaže Ramcke.